Sagape

Konzalting u ugostiteljstvu

  • Početna
  • O meni
  • Usluge
  • Kontakt
  • Novosti

Istravirgin potvrdio titulu najprestižnijeg maslinarskog festivala

Chef Hrvoje Zirojević, foto Rino Gropuzzo

Nakon dvogodišnje pandemijske stanke, grad Vodnjan se od 25. do 27.studenog 2022. ponovno pretvorio u središte maslinarskog svijeta u ulozi domaćina najvećeg i naprestižnijeg festivala mladog maslinovog ulja u Hrvatskoj i šire.

Tradicija održavanja festivala se nastavlja po 16. put, ali u ekskluzivnijem izdanju, na novoj lokaciji i pod novim nazivom –  Istravirgin, koji dodatno naglašava značaj Istre na međunarodnoj sceni proizvodnje maslinovog ulja, te najjačeg simbola ove regije i vodnjanskog kraja.

Foto Rino Gropuzzo
OPG Belci – Meloto

Bogati program okupio je brojne maslinare, uljare, gastro stručnjake i štovatelje ove vrijedne namirnice i nezaobilaznog sastojka vrhunske gastronomije, u kojoj se cijeli vikend moglo uživati na štandovima uz razgovor s najboljim uljarima, učiti u oil bar-u na vođenim degustacijama i edukacijama stručnjaka ili guštati u ležernoj atmosferi zabavnog cooking show-a do vrhunskog gasronomskog doživljaja na masterclass-ovima renomiranih chefova, koji su otkrivali male tajne velikih majstora kuhinje začinjene ekstra djevičanskim maslinovim uljem.

Chef Hrvoje Zirojević, foto Rino Gropuzzo
Chef Hrvoje Zirojević, foto Rino Gropuzzo
Chefica Svjetlana Celija, foto Rino Gropuzzo
Chefica Svjetlana Celija, foto Rino Gropuzzo

Dodatnu ekskluzivnost opuštenoj atmosferi u profesionalnom ozračju pridonijelo je i novo mjesto održavanja festivala, impozantni prostor stare gradske škole i bivše tvornice obuće, koji je za tu prigodu bio vrhunski uređen s pažnjom prema svakom detalju, kako i priliči ovako važnom događaju.

Čestitke i pohvale Vodnjanu na izvrsnom kvalitativnom pomaku!

Foto Rino Gropuzzo
Direktorica Ville Ariston, Cyntia Vučaj i maslinar-uljar Sandi Chiavalon, foto Rino Gropuzzo
Chef Marijo Čepek, foto Rino Gropuzzo

Večer pjenušaca od autohtonih kvarnerskih sorti

Riječke WOW-ice i njihove simpatizerke ukročile su u blagdansko doba uz lepršave i zavodljive mjehuriće pjenušaca od autohtonih kvarnerskih sorti. Za tu posebnu večer posvećenu vinarima primorskog kraja, odabrano je sedam etiketa bijelih i rosé pjenušaca od sedam vinarija riječkog priobalja i otoka Krka:

OPG Ružić  JarbolaBrut NatureKlasikaVrhunski12,00 % vol.
Plovanić VinaBelicaBrut natureKlasikaVrhunski12,00 % vol.
Katunar IvanŽlahtinaBrutCharmatVrhunski12,00 % vol.
GospojaŽlahtinaBrutKlasikaVrhunski12,00 % vol.
Šipun-DobrinčićŽlahtinaBrutCharmatVrhunski11,50 % vol.
PZ VrbnikMješavina autoht. sorataExtra BrutKlasikaVrhunski12,00 % vol.
OPG SrdočBelica, ChardonnayBrutKlasikaVrhunski12,00 % vol.

Uvodna riječ u degustaciju pjenušaca je prepuštena cijenjenom enologu Tomislavu Pavlešiću, ujedno voditelju enološkog laboratorija Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i sudioniku projekta revitalizacije autohtonih kvarnerskih sorti, koji je održao izvrsno stručno predavanje pod nazivom Pjenušac ili šampanjac.

WOW-ice je proveo kroz priču o svjetskoj povijesti pjenušaca počev od prvih zapisa, koji sežu do 70.god. prije Krista, zatim početaka proizvodnje pjenušaca kakve danas poznajemo, vezanih za francusku regiju Champagne, sve do današnjih dostojnih sljedbenika tog obožavanog pića diljem svijeta, samo pod drugim nazivima: crémant (Francuska), metodo clasico (Italija), traditional method (USA), cava (Španjolska), cape classique (Južnoafrička Republika), espumante (Portugal), sekt (Njemačka, Austrija).

Potom ih je upoznao s tehnološkim postupkom proizvodnje pjenušaca, s posebnim naglaskom na proces proizvodnje pjenušavih vina na klasičan način, koji je prilično zahtjevan i skup, jer cijeli postupak, uključujući proizvodnju i njegu osnovnog vina, traje do tri godine, te zahtjeva podrumski prostor za naknadnu fermentaciju, educirane djelatnike, a za pojedine operacije i posebno obučene stručnjake.

Naglasio je da šampanjci prema propisu mogu biti samo bijeli ili ružičasti, dok crnih ili crvenih nema. Prema sastavu sorata, dijele se na:

•Blanc de blancs (bijelo od bijelog) – proizvedeno od grožđa chardonnaya s voćnim aromama

• Blanc de noirs (bijelo od crnog) – proizvedeno od crnog grožđa sorti pinot crni i pinot meunier s aromama suhog voća, drva i duhana

• Rosé – posebna prerada crnog grožđa kada se njegov „bijeli” sok-mošt pusti da se sljubi sa crnom pokožicom na nekoliko sati i tada dobivamo arome bobičastog voća i na pečeni kruh

Prema sadržaju šećera pjenušava vina se dijele na: brut nature, extra brut, brut, extra dry, dry, demi sec i doux.

Skrenuo je pažnju na razliku između pjenušavih, biser i gaziranih vina, s praktičnim savjetima koje odabrati za posebne prigode, te kako ih stručno otvoriti i poslužiti.

Do prije 50-tak godina pjenušava vina su se pila iz plitkih i širokih čaša, u današnjim visokim čašama pjenušac dulje perla, međutim najbolje ga je piti iz standardne čaše za bijela vina, jer se u njoj najljepše razvijaju mirisi i okusi.

Drugi dio predavanja je bio posvećen pjenušcima kvarnerskog kraja, počev od povijesti proizvodnje u Primorju, koja je prema pričama dijela starosjedilaca vezana uz osvajanje i boravak oficira Napoleonove vojske u ovim krajevima početkom 19. stoljeća, dok drugi izvori upućuju na bakarske brodovlasnike i njihove poslovne konakte s Francuzima, od kojih su preuzeli umijeće i tehologiju proizvodnje pjenušavog vina.

Posebnost tadašnje proizvodnje je bila primjena metode jedne alkoholne fermentacije (tzv. Méthode rurale), koja je zbog složenosti procesa i drugih socio-ekonomskih razloga gotovo u potpunosti napuštena, te zamijenjena suvremenim metodama. Jedini koji i danas njeguje tu metodu je Zlatko Antić iz OPG-a Antić u Praputnjaku, pri proizvodnji tradicionalne Bakarske vodice isključivo od lokalnih i autohtonih sorti.

Pjenušci Primorja poznati kroz povijest bili su:

• Baščanska vodica (1920.-1922.)

• Vrbnička (Vrbenska) vodica (1925.)

• Vinodolska vodica (1928.)

• Bakarska vodica tradicionalna (1935.)

• Bakarska vodica (1960.)

Većina potrošača na prvi spomen imena Bakarska vodica pomisli na popularno „gazirano pjenušavo vino”, koje je od 1960. godine do njenog gašenja 2013. godine, proizvodila riječka vinarska kuća Istravino, a godišnja je proizvodnja iznosila i do 2,6 milijuna boca od 0,75 litara + bočice od 0,187 litara.

Međutim tradicionalna Bakarska vodica iz prve polovice 20. stoljeća se proizvodila prije spomenutom méthodom rurale, svrstavana je u skupinu slatkih pjenušavih vina, te je bila toliko cijenjena, da se u njoj uživalo i na bečkom i engleskom kraljevskom dvoru.

Izvor: arhiva Tomislav Pavlešić

Prije svih navedenih pjenušaca, 1909. godine u Rijeci je djelovala Prima Fabbrica Fiumana di Champagne u kojoj se francuskom metodom proizvodio pjenušac Marca speciale SANS SOUCI.

Izvor: arhiva Tomislav Pavlešić

Danas se na prostoru Primorsko-goranske županije pjenušac proizvodi u desetak vinarija, a postoji i proizvodnja biser vina, što je manje zatupljeno u Hrvatskoj.

Prema podacima hrvatskog Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo iz 2017. godine, od pristupanja Hrvatske u EU, promet pjenušavih vina zabilježio je rast od 166%. Ono što je posebno zanimljivo, iako u ukupnom prometu mirnih vina Primorsko-goranska županija bitno zaostaje u odnosu na pojedine druge županije, u udjelu pjenušavih vina je na visokom trećem mjestu.

Dodatna posebnost Kvarnera je, da raspolaže s najvećim brojem autohtonih vinskih sorti u Hrvatskoj, koje se redovito koriste u današnjoj proizvodnji vina. Neke od tih sorti su: jarbola, žlahtina, sansigot (sušćan), trojišćina, gegić, kamenina, debejan, brajdica, sušić, te belica (mejsko belo, brajkovac, divjaka) o kojoj će 2022. godine, u uglednoj publikaciji Food tehnology and biotechnology, biti objavljen znanstveni rad u istraživanjima kojega je sudjelovao i gost-predavač Tomislav Pavlešić, koji je posebno ponosan na takvo priznanje kastavskoj belici.

Ovo lijepo i edukativno druženje je upriličeno u konobi redovito nagrađivanog kastavskog vinara Dejana Rubeše, čiji pjenušac Plovanić od sorte belica smo također imali priliku kušati, a degustacija kvarnerskih pjenušaca je bila skladno popraćena slanim i slatkim zalogajima chefa Vinka Frlana iz Stancije Kovačići.

Tekst: Sanja Krmpotić

Premijera terana Santa Elisabetta 2017 braće Benvenuti

Braća Benvenuti sa članicama udruge Women On Wine WOW

Vjerovanje iz srca, sinergija braće i poštivanje prirodne autentičnosti urodilo je još jednim vrhunskim teranom vinarije Benvenuti nazvanom Santa Elisabetta po premium položaju kraj Motovuna.

Za prvo javno predstavljanje ove berbe iz 2017. godine odabran je simboličan dan uoči Martinja i ekskluzivna lokacija riječkog hotela Hilton Costabella. Predstavnici vinskog i ugostiteljskog svijeta bili su počašćeni kušanjem ovog prestižnog vina, napunjenog u svega 3800 butelja, većinom unaprijed rezerviranog i već rasprodanog.

Foto Ivan Rebić

Autori vina, braća Albert i Nikola Benvenuti, uvjereni su da je teran sorta budućnosti, jer utjelovljuje neizmjerni potencijal kvalitete, izvrsno prilagođen klimatskim promjenama uz istovremeno posjedovanje jedinstvenog okusa, karakterističnog samo za centralnu Istru, što mu daje autentičnost, a uz umijeće vinara i proizvod najviše klase.

Nikola i Albert Benvenuti, foto Ivan Rebić

“Santa Elisabetta je plod naše težnje da dosegnemo savršenu verziju terana. U teran vjerujemo iz sveg srca i toj potrazi smo potpuno posvećeni. Vjerujemo u njegov čvrsti i živi karakter, u njegovu finesu i dugovječnost, u potencijal da u pravim uvjetima da vino najviše klase. Uvjereni smo da Santa Elisabetta na nadmorskoj visini od 330 metara, s optimalnom izloženošću suncu i strujanju zraka, s bijelim istarskim tlom koji teran obožava, je upravo taj položaj i upravo taj vinograd koji mu omogućava da pokaže najbolje od sebe.”

izjavio je Albert Benvenuti, na što je brat Nikola dodao:

”U podrumu je sve podređeno očuvanju autentičnosti i prepoznatljivosti sorte, jer nakon žestokih redukcija u vinogradu u vidu zelene berbe i selekcije najkvalitetnijih grozdova, želimo da okus tog koncentracijom i zdravljem savršenog i idealno dozrelog grožđa bude prenesen u bocu na što vjerniji način. Stoga, nakon fermentacije vino njegujemo u drvenim bačvama različite starosti i različitih veličina čime mu dajemo priliku da se razvije na različite načine i stvorimo dobar materijal za finalnu kupažu. Pazimo da su bačve što neutralnije i da njihov ključan doprinos bude samo da vino prevede iz mlade u zrelu dob, da se na tom putu razvije i izgradi otpornost i vlastiti potencijal za dugo čuvanje u boci.” , a braća Benvenuti mu predviđaju lijepu i dugu budućnost od najmanje 20 godina.

Dodatna zanimljivost ovog vina je da konačnu kupažu odabire komisija sastavljena od iskusnih vinskih znalaca, kušanjem naslijepo iz različitih bačvi, nakon čega se odabranim vinom pune boce.

Uz ekskluzivno uživanje u ovom sad već kultnom vinu, posjetitelji su imali priliku kušati i mlado maslinovo ulje braće Sandi i Tedi Chiavalon iz Vodnjana, koje renomirani vodič Flos Olei redovito svrstava u svoj izbor najboljih maslinovih ulja na svijetu.

Sandi Chiavalon i Sanja Krmpotić

Ovim uspješnim događajem je još jednom potvrđen ugled i poštovanje, koje braća Benvenuti i braća Chiavalon uživaju u profesionalnim krugovima. Želim im još puno takvih!

Braća Benvenuti i Chiavalon, foto Ivan Rebić
Foto Ivan Rebić

Rijeka, 10.11.2021.

Radionice o gostoljubivosti u vinariji Kozlović

Početkom 2021. godine u vinariji Kozlović u Momjanu (Istra), održane su radionice o moći gostoljubivosti, razumijevanju, povjerenju i lojalnosti gosta, te kako uspješno komunicirati s gostom.

Izuzetno mi je zadovoljstvo već treću godinu za redom, u ulozi mentorice za gostoljubivost, svjedočiti kontinuiranom napretku tima sale za degustaciju vinarije Kozlović i njihovom usavršavanju izvrsnosti, jer…

…izvrsnost nikada nije slučajna, nego je rezultat odluke da se to bude, velike namjere i ustrajnog rada!

Premijera Santa Elisabette 2016. – impresivnog terana braće Benvenuti

Albert i Nikola Benvenuti, izvor: Vinart, Rene Karaman

Sad kad je ljestvica postavljena tako visoko i kad su očekivanja kupaca velika, valja sve to opravdati, izjavio je Nikola Benvenuti, koji je s bratom Albertom, krajem prošlog tjedna na elegantnom vidikovcu ispred hotela Royal u Opatiji, premijerno predstavio dugo iščekivano vino Santa Elisabettu iz berbe 2016., sa istoimenog položaja kraj Motovuna.

Izvor: Vinart, Rene Karaman

Riječ je o vinu od terana, sorte po kojoj je vinarija Benvenuti poznata i redovito nagrađivana. Najviša moguća kvaliteta postignuta je rigoroznim smanjivanjem prinosa na manje od pola uroda, kako bi preostalo grožđe preuzelo na sebe sve nutrijente. Potom je napravljena dvostruka selekcija, prva prilikom berbe, a kasnije i u podrumu miješanjem isključivo vina iz bačvi s najboljim rezultatom. Konačni blend odnosno odabir bačvi i njihov omjer realiziran je komisijski, zajedno s nekima od najcjenjenijih domaćih poznavatelja vina, novinara i sommeliera.

Braća Benvenuti, sommelieri Karin Rupena Perdec, Emil Perdec i Sandi Paris, izvor: Vinart, Rene Karaman

Santa Elisabetta 2016. je proizvedena u limitiranoj količini od 3400 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma zapremnine od 1,5 litara.

Prošlogodišnje, prvo izdanje ovog iznimnog vina, bilo je rasprodano u svega par tjedana. Zaista smo bili iznenađeni izvrsnom reakcijom publike na prošlogodišnju Santa Elisabettu, jer je doslovno bila razgrabljena. Takvom se interesu nismo ni najmanje nadali, ali očito se ljudima jako dopala. Tako da smo ove godine prilikom finalne kreacije novog vina, iz berbe 2016., osjećali jako veliku odgovornost, i iskreno, imali ozbiljnu tremu, priznao je Nikola. Trema je naravno bila kreativna i rezultirala vinom velikog potencijala, za koje je lista rezervacija već prilično popunjena i prije ove promocije.

Čestitke braći Benvenuti!

Nikola Benvenuti, sommelieri Ines Matić Matešković i Filip Savić, eno-gastro blogerica Andrea Pančur, izvor: Andrea Pančur
Izvor: Karin Rupena Perdec

Med-i-Teran z’Kastva

Jesen je doba koje nam donosi tople boje, okuse i mirise, a neki od njih, autentični za kvarnerski kraj bili su predstavljeni na izuzetno zanimljivoj stručnoj radionici pod nazivom Med-i-Teran z’Kastva, održanoj u hotelu Kukuriku u Kastvu.

Tema radionice je bila sljubljivanje autohtonih medova i vina plavo-zelene županije uz domaću skutu kao poveznicu okusa. Izbor meda i vina bio je u domeni stručnjaka u poznavanju kemijskih i senzorskih odlika spomenutih prehrambenih proizvoda, dr.sc. Dražena Lušića, vodećeg hrvatskog stručnjaka za med i Tomislava Pavlešića, dipl.ing.agr., uglednog enologa.

Ovaj izvrsno uigrani dvojac profesora vodio je sudionike radionice na edukativan i interaktivan način u otkrivanje i upoznavanje bogatstva okusa naše regije, te istraživanje mogućih kombinacija njihovog harmoničnog gastronomskog spajanja, kako u ugostiteljstvu, tako i u svakodnevnoj prehrani.

Za organizaciju radionice zaslužni su Hrvatska udruga senzornih analitičara meda, Udruženje pčelarskih udruga PGŽ, Pčelarska udruga Kastav, te Centar za poljoprivredu i ruralni razvog PGŽ, a pod pokroviteljstvom Udruge Belica i Grada Kastva.

POPIS AUTOHTONIH MEDOVA I VINA PRIOMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE NA RADIONICI „MED-I-TERAN Z’ KASTVA“ 05.10.2020.

MED

PROIZVODPROIZVOĐAČOPIS PROIZVODA
Medljikovac , 2020Mirko Almaši, Omišalj, Otok KrkUniflorni medun sa otoka Krka
Med od lipe, 2020Luciano Simčić, ŠkalnicaUniflorni med od lipe (Tillia sp.) sa obronaka Učke
Med od kestena, 2020Ivana Štimac, RijekaUniflorni med od kestena (Castanea sativa L.) sa obronaka Učke (Poljane) Lovranski marun,
Med od vrijeska, 2020Antonio Komadina, Novi VinodolskiUniflorni med od vrijeska (Satureija montana L.) sa obronaka Kapele, iznad Novog Vinodolskog
Med od bagrema, 2020Ivana Štimac, RijekaUniflorni med od bagrema (Robinia pseudoaccacia L.)

VINO

PROIZVODPROIZVOĐAČOPIS PROIZVODA
Kastafska belica, berba 2019., bijelo vinoOPG Dejan Rubeša, KastavKvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, Hrvatsko Primorje, Vinogorje Opatija-Rijeka-Vinodol,  alk. 12 % vol., suho
Jarbola, berba 2019., bijelo vinoOPG Franko Ružić, MatuljiKvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, Hrvatsko Primorje, Vinogorje Opatija-Rijeka-Vinodol,  alk. 11,5 % vol., suho
Žlahtina, berba 2019., bijelo vinoVinarija Pavlomir, Novi VinodolskiKvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, Hrvatsko Primorje, Vinogorje Opatija-Rijeka-Vinodol, alk. 13 % vol., suho
Trojišćina, berba 2019., rose vinoVinarija Šipun, Vrbnik, Otok KrkKvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, Hrvatsko Primorje, Vinogorje Krk,  alk. 11,5 % vol., suho
Teran, berba 2019., crno vinoBerislav Sušanj, KastavVino proizvedeno u Kastvu, podrijetlo grožđa Istra (okolica Buja),, alk. 12,0 % vol., suho
Sansigot, berba 2017., crno vinoOPG Ivan Katunar, Vrbnik, Otok KrkVrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, Hrvatsko Primorje, Vinogorje Krk,  alk. 12,5 % vol., suho

SIR

PROIZVODPROIZVOĐAČOPIS PROIZVODA
Domaća kravlja skutaDavid Hladika, Meja,Albuminski sir, proizvod muznih krava na slobodnoj ispaši

Vinarke par excellence

Članice riječkog ogranka udruge WOW s gošćama vinarkama

Riječki ogranak udruge WOW (Women on Wine – Žene i vino) je u ožujku, mjesecu posvećenom ženama i njihovim dostignućima, predstavio dvije iznimne vinarke, koje su svoje uspješne primarne karijere odlučile napustiti, te se  u potpunosti posvetiti svom hobiju i strasti prema vinu, danas ozbiljnom poslu. Profesorica kemije Jadranka Lešić (Vinarija Agris) i doktorica epidemiologije Jacqueline Marovac (Vinarija Domaine Koquelicot) su opisale svoj zanimljiv životni put i odluku da postanu vinarke, te uz probrane etikete svojih vina, pokazale da je uvijek pravo vrijeme slijediti svoju strast i krenuti u nove uspješne životne i poslovne priče. Saznajte više

Vinarke Jacqueline Marovac (Domaine Koquelicot) i Jadranka Lešić (Agris)
Vinarke sa supružnicima

Humanitarni Black&white party za prevenciju transgeneracijskog prijenosa siromaštva

Kada se humanost i zabava udruže premašuju se sva očekivanja, što je potvrdila i humanitarna večera Black&white party, ostvarena suradnjom Rotary cluba Rijeka-Sv. Vid i riječkog ogranka Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, upriličena krajem studenog 2019. godine u hotelu Royal u Opatiji.

Tom prigodom je prikupljeno 75.000 kuna, zahvaljujući brojnim gostima i donatorima, koji su uz uživanje u zabavnom glazbeno-plesnom programu, sudjelovali i u humanitarnoj aukciji doniranih predmeta: haljine poznate riječke dizajnerice Andree Anić Dokmanović, zatim raritetnih arhivskih vina Kozlović (Malvazija Santa Lucia 2011, magnum), Enjingi (Graševina kasna berba 1994, Rajnski rizling 1990) i Iločkih podruma (Graševina Velika Berba 2011), te personaliziranih cigara Lopar Internationala.

Foto Kurti

Prikupljena sredstva namijenjena su programu „Moje mjesto pod suncem“ udruge „Centar za kulturu dijaloga“. Riječ je o programu, za podršku socijalno i financijski ugroženoj djeci od 6 do 14 godina i njihovim obiteljima, sa ciljem smanjenja prijenosa siromaštva s generacije na generaciju, te stvaranja produktivnih i radno aktivnih mladih ljudi. Ovaj iznimni program uvažava individualnost djeteta, a uključuje od kreativnih radionica, pomoći u učenju i razvijanju dodatnih vještina do emocionalne i socijalne podrške, psihološkog savjetovanja i socijalnog mentorstva. Jedini je program u Primorsko-goranskoj županiji koji kontinuirano radi s gotovo 50-ero djece i njihovim roditeljima, a 2018. godine je od Grada Rijeke i Volonterskog centra Rijeka dobio nagradu za najbolji volonterski program u Rijeci.

Nadam se još mnogim ovako uspješnim, lijepim i humanim događajima, kako bi djeci priuštili nezaobravne doživljaje, nove spoznaje i najbitnije potaknuli im vjeru, da siromaštvo nije prepreka ostvariti u životu baš sve što im srce uistinu želi!

Sagape logo

Sagape, obrt za konzalting u ugostiteljstvu, vl. Sanja Krmpotić
OIB: 81825918126 • Tel: +385 98 925 9401 • info@sagape.hr


© 2019–2023 Sagape, sva prava pridržana. Pravila privatnosti

Vizualni identitet by Nela Dunato Art & Design
Ova web stranica koristi kolačiće (eng. “cookies”) kako bismo poboljšali Vaše korisničko iskustvo pregledavanja i funkcionalnosti web stranice. Više informacijaPrihvaćam
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Uvijek omogućeno

Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.

Non-necessary

Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.

Spremi i prihvati