Konzalting u ugostiteljstvu
Bliži se turistička predsezona, doba kada nam dolaze gosti koje većina najviše priželjkujemo, stoga da bismo bili spremni za njih, bitno je kvalitetno se pripremiti.
Što naši dragi gosti i klijenti od nas očekuju u ovoj godini saznajte u ovom videu.
Bilo mi je veliko zadovoljstvo i čast biti dio tima za edukaciju osoblja Damjanić vina, vinarije koju cijenim i čijim se uspjesima radujem, a posebice skorom otvaranju njihovog novog podruma u blizini Poreča.
Samo najbolji shvaćaju da je ulaganje u edukaciju osoblja investicija, a ne trošak, te kvalitetna briga o gostu i klijentu budućnost poslovanja, pogotovo u ugostiteljstvu i turizmu.
Nakon moje edukacije posvećene podizanju izvrsnosti usluge i gostoljubivosti osoblja, uslijedilo je predavanje stručnjakinje za digitalni marketing, Andree Pančur, o strategiji komunikacija na društvenim mrežama. Potom je ugledni sommelier Emil Perdec održao vođenu degustaciju Damjanićevih etiketa uz izbor čaša za najekspresivniji doživljaj te plemenite kapljice kod gosta.
Priča ove vinarske obitelji započinje početkom 18. stoljeća, podizanjem prvih nasada vinograda na području Fuškulina kraj Poreča, da bi 30-tih godina prošlog stoljeća prerasli u jednu od vodećih vinskih kuća u regiji, nagrađivane na svjetskim izložbama u Parizu, gdje je 1928. godine njihovo crno vino osvojilo pobjednički Grand prix sa zlatnom medaljom.
Uslijed povijesnih okolnosti, nakon više od pola stoljeća prisilne stanke, početkom novog tisućljeća, njihovi potomci, obitelj Damjanić, započinju s ponovnim podizanjem nasada vinograda na istim površinama. Pod uspješnim vodstvom mladog enologa Ivana Damjanića, cilj i strategija razvoja se temelje na kvalitetnom pristupu kako u vinogradu tako i u podrumu, što potvrđuju i njihova redovito nagrađivana vina, uz kontinuirano podizanje standarda kvalitete obiteljske vinarije, a izgradnjom novog podruma, i cijele regije.
Bravo za obitelj Damjanić!
Fuškulin, 15.02.2023.
Obrtnička komora Primorsko-goranske županije se zalaže za promicanje obrta i obrtništva ujedno organiziranjem stručnih predavanja za poticanje kontinuirane edukacije i usavršavanje svojih članova u skladu s aktualnim potrebama i zahtjevima tržišta.
Kao članica udruženja, proteklih godina sam imala priliku prisustvovati nizu korisnih edukacija, koje su pridonijele mom poslovanju, stoga mi je bilo veliko zadovoljstvo uzvratiti svojim stručnim znanjem i iskustvom na predavanju, koje sam održala u prostorijama udruženja 02.veljače 2023. godine, pod nazivom „Podizanje izvrsnosti usluge u poslovanju s klijentima.“
Na predavanju su prisustvovali članovi Predsjedništva, Upravnog odbora i djelatnici Obrtničke komore PGŽ.
Uz kvalitetnu osnovnu ponudu obrta, vrlo je bitna i uslužna komponenta, koja je u većini slučajeva presudna u poslovanju, stoga su prisutni upoznati s temeljnim očekivanjima klijenata, suvremenim trendovima i osnovnim koracima pružanja izvrsne usluge.
Kvalitetna briga o klijentu je preduvjet za dugoročno uspješno poslovanje u svim djelatnostima. Posebice obrtnicima, kojima je posao ujedno i životni poziv, te uz spontanu emociju, koju prenose svojim klijentima, kad ju nadograde educiranim vještinama ophođenja s klijentima, ostvaruju bitnu komparativnu prednost kako u odnosu na direktnu konkurenciju, tako i na veće gospodarske subjekte u tržišnoj utakmici.
Svim sudionicima predavanja želim puno uspjeha u daljnjem poslovanju, te povećanje lojalnosti klijenata uz primjenu principa pružanja izvrsne usluge!
Da bi bili najuspješniji u svom poslu, bitno je potaknuti goste i klijente osjećati se posebno s nama.
A kako?
Saznajte u ovom videu.
Nakon dvogodišnje pandemijske stanke, grad Vodnjan se od 25. do 27.studenog 2022. ponovno pretvorio u središte maslinarskog svijeta u ulozi domaćina najvećeg i naprestižnijeg festivala mladog maslinovog ulja u Hrvatskoj i šire.
Tradicija održavanja festivala se nastavlja po 16. put, ali u ekskluzivnijem izdanju, na novoj lokaciji i pod novim nazivom – Istravirgin, koji dodatno naglašava značaj Istre na međunarodnoj sceni proizvodnje maslinovog ulja, te najjačeg simbola ove regije i vodnjanskog kraja.
Bogati program okupio je brojne maslinare, uljare, gastro stručnjake i štovatelje ove vrijedne namirnice i nezaobilaznog sastojka vrhunske gastronomije, u kojoj se cijeli vikend moglo uživati na štandovima uz razgovor s najboljim uljarima, učiti u oil bar-u na vođenim degustacijama i edukacijama stručnjaka ili guštati u ležernoj atmosferi zabavnog cooking show-a do vrhunskog gasronomskog doživljaja na masterclass-ovima renomiranih chefova, koji su otkrivali male tajne velikih majstora kuhinje začinjene ekstra djevičanskim maslinovim uljem.
Dodatnu ekskluzivnost opuštenoj atmosferi u profesionalnom ozračju pridonijelo je i novo mjesto održavanja festivala, impozantni prostor stare gradske škole i bivše tvornice obuće, koji je za tu prigodu bio vrhunski uređen s pažnjom prema svakom detalju, kako i priliči ovako važnom događaju.
Čestitke i pohvale Vodnjanu na izvrsnom kvalitativnom pomaku!
Biti konobar, to ne može svatko!
poruka je Mire Šemić, direktorice renomiranih gastro vodiča Gault&Millau za Sloveniju i Gault&Millau za Srbiju, ujedno prve vinske akademkinje na ovim prostorima, koju sam imala čast i zadovoljstvo ugostiti na svom kanalu Moć gostoljubivosti.
Saznajte iz prve ruke:
– Što sve čini vrhunski restoran iz perspektive uglednog gastro vodiča?
– Na koje detalje obratiti pažnju, da bi našem gostu pružili izvrsnu uslugu?
– Kako postići, da osoblje kontinuirano pruža izvrsnu uslugu gostima?
– Zašto konobar ne može biti svatko?
i još puno toga korisnog…
Cijeli, izvrstan intervju možete pogledati u ovom videu.
Agencija za ruralni razvoj Istre organizirala je 24.studenoga 2022. godine četvrtu u nizu radionicu posvećenu gostoljubivosti, prijeko potrebnu edukaciju u svim kategorijama objekata, što potvrđuje i kontinuirani interes djelatnika ugostiteljsko-turističkog sektora za ovu tematiku.
Radionicu pod nazivom Gostoljubivost, usluga i doživljaj – vrijednosti zbog kojih se gosti vraćaju, vodila je mentorica i stručnjakinja za gostoljubivost Sanja Krmpotić u suradnji s profesorom ugostiteljstva Igorom Černjulom, što se pokazalo dobitnom kombinacijom, jer su polaznicima demonstrirali kako se servis, u smislu tehničkih vještina, i gostoljubivost, u smislu emocionalnih vještina, međusobno nadopunjuju u cjelinu pružanja vrhunske usluge gostima.
Mentorica Krmpotić je prezentirala važnost izvrsnosti usluge i ostvarenog doživljaja, koji osiguravaju povratak i lojalnost gostiju, dok je profesor Černjul praktično demonstrirao pravilno serviranje vina i pripremu jednostavnih koktela.
Sve navedeno je bitan dio kulture stola, koju je potrebno učiti i usavršavati, kako bi se proizvod na najvišoj profesionalnoj razini predstavio gostima uz vrednovanje truda proizvođača i posebnosti teritorija, a ugostiteljski objekt istaknuo i izdvojio u odnosu na konkurenciju.
Je li edukacija djelatnika trošak ili investicija?
Koje je Vaše mišljenje?
Moje pogledajte u ovom videu.
Tko je najvažniji djelatnik?
Je li to u restoranu chef kuhinje ili perač suđa?
Saznajte u ovom videu.
Što mislite, je li gostima i klijentima kvaliteta usluge važnija od cijene?
Odgovor saznajte u ovom videu.
Koliko pažnje posvećujete trenucima istine u svom poslovanju?
Najvažnije trenutke istine u ophođenju s gostima i klijentima saznajte u ovom videu.
Samo najbolji shvaćaju, da prodaja u klasičnom smislu nestaje, te da je kvaliteta usluge budućnost, a posebice u djelatnostima kao što su ugostiteljstvo i turizam.
Među spomenutima je i Rizman, obiteljska vinarija, koja proizvodi vina od ekološki uzgojenog grožđa iz vlastitih vinograda najmlađeg hrvatskoj vinogorja Komarna nadomak Pelješca.
Visoke standarde proizvodnje odlučili su nadograditi podizanjem izvrsnošću usluge, te time svojim gostima i kupcima pružiti cjelokupni vrhunski doživljaj.
Kako bi navedeno ostvarili, početkom svibnja 2022. sam u njihovoj lijepoj vinariji održala ciklus radionica pod zajedničkim nazivom Moć gostoljubivosti za djelatnike sale vinarije Rizman i odmorišta Raba.
Kako sami kažu: Iza nas je u našoj obitelji stoljetna vinogradarska i vinarska tradicija, ispred nas su velike stvari. U to vjerujemo, uz Božji blagoslov, tim putem polako kročimo.
Bilo mi je veliko zadovoljstvo i čast doprinijeti njihovom daljnjem napredovanju.
Vrijednim ljudima vinarije Rizman želim još puno uspjeha, a svakako preporučujem posjet svima koji žele uživati u kvaliteti, autentičnosti i gostoljubivosti!
Svi volimo da nam se naši gosti i klijenti vraćaju, a za dugoročno uspješno poslovanje neophodno je znati jesu li nam uistinu lojalni ili samo redoviti?
Tu bitnu razliku saznajte u ovom videu
Agencija za ruralni razvoj Istre organizirala je 19.travnja 2022. godine još jednu u nizu specijaliziranu radionicu gostoljubivosti, koja je potaknula povećano zanimanje predstavnika ugostiteljske i turističke domaće scene. Radionicu na temu pružanja vrhunske usluge i doživljaja, kao vrijednosti zbog kojih se gosti vraćaju, vodila je Sanja Krmpotić, prva mentorica za gostoljubivost u Hrvatskoj, koja je polaznike uputila u načine podizanja izvrsnosti usluge i razvijanja prijeko potrebnih mekih vještina osoblja za uspješno ophođenje s gostima.
Dodatno pojačanje na radionici je bio profesor Igor Černjul, s dugogodišnjim iskustvom rada u ugostiteljstvu i prenošenja svog znanja novim generacijama, koji je predstavio kulturu stola i posluživanje vina uz pravilnu prezentaciju i vrednovanje truda proizvođača, te je demonstrirao pripremu jednostavnih koktela, na način da gostu bude zanimljivo i edukativno.
U završnom dijelu radionice, polaznici su trenirali praktičnu primjenu naučenog, kako bi servis (u smislu tehničkih vještina) nadogradili gostoljubivošću (u smislu emocionalnih vještina) u cijelinu pružanja izvrsne usluge gostu.
Osim kvalitetne ponude jela i pića, jedino uz takav zaokruženi vrhunski doživljaj ugostiteljski objekt se može istaknuti i izdvojiti u odnosu na konkurenciju, te potaknuti goste da se vraćaju.
Svi znamo, da je u poslovnom svijetu prisutna sve veća konkurencija, ali kako biti još bolja konkurencija, saznajte u ovom videu.
Brojni faktori utječu na naše poslovanje, međutim jedan faktor se posebno ističe i presudan je za uspješnost u poslu (i životu), saznajte koji u ovom videu.
Želim Vam puno uspjeha! 🙂
Znate li da je 83% gostiju i klijenata spremno otići zbog loše usluge?
Ako želite u 2022. zadržati svoje goste i klijente, saznajte kako, u ovom videu.
Za više detalja, preporučujem pročitajte The 2021 ACA Study by Shep Hyken.
Intervju s Ingrid Badurinom Danielsson, direktoricom hrvatskog izdanja renomiranog svjetskog gastro vodiča Gault&Millau.
Ako ste vlasnik ili djelatnik u ugostiteljstvu, poslušajte ovaj sjajan intervju.
Ako ste gost, proslijedite ga svom omiljenom restoranu, konobi, bistrou… vjerujem da će im ove pouke služiti za još uspješnije poslovanje, a vama za još veće uživanje na tim mjestima. 😊
Riječke WOW-ice i njihove simpatizerke ukročile su u blagdansko doba uz lepršave i zavodljive mjehuriće pjenušaca od autohtonih kvarnerskih sorti. Za tu posebnu večer posvećenu vinarima primorskog kraja, odabrano je sedam etiketa bijelih i rosé pjenušaca od sedam vinarija riječkog priobalja i otoka Krka:
| OPG Ružić | Jarbola | Brut Nature | Klasika | Vrhunski | 12,00 % vol. |
| Plovanić Vina | Belica | Brut nature | Klasika | Vrhunski | 12,00 % vol. |
| Katunar Ivan | Žlahtina | Brut | Charmat | Vrhunski | 12,00 % vol. |
| Gospoja | Žlahtina | Brut | Klasika | Vrhunski | 12,00 % vol. |
| Šipun-Dobrinčić | Žlahtina | Brut | Charmat | Vrhunski | 11,50 % vol. |
| PZ Vrbnik | Mješavina autoht. sorata | Extra Brut | Klasika | Vrhunski | 12,00 % vol. |
| OPG Srdoč | Belica, Chardonnay | Brut | Klasika | Vrhunski | 12,00 % vol. |
Uvodna riječ u degustaciju pjenušaca je prepuštena cijenjenom enologu Tomislavu Pavlešiću, ujedno voditelju enološkog laboratorija Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci i sudioniku projekta revitalizacije autohtonih kvarnerskih sorti, koji je održao izvrsno stručno predavanje pod nazivom Pjenušac ili šampanjac.
WOW-ice je proveo kroz priču o svjetskoj povijesti pjenušaca počev od prvih zapisa, koji sežu do 70.god. prije Krista, zatim početaka proizvodnje pjenušaca kakve danas poznajemo, vezanih za francusku regiju Champagne, sve do današnjih dostojnih sljedbenika tog obožavanog pića diljem svijeta, samo pod drugim nazivima: crémant (Francuska), metodo clasico (Italija), traditional method (USA), cava (Španjolska), cape classique (Južnoafrička Republika), espumante (Portugal), sekt (Njemačka, Austrija).
Potom ih je upoznao s tehnološkim postupkom proizvodnje pjenušaca, s posebnim naglaskom na proces proizvodnje pjenušavih vina na klasičan način, koji je prilično zahtjevan i skup, jer cijeli postupak, uključujući proizvodnju i njegu osnovnog vina, traje do tri godine, te zahtjeva podrumski prostor za naknadnu fermentaciju, educirane djelatnike, a za pojedine operacije i posebno obučene stručnjake.
Naglasio je da šampanjci prema propisu mogu biti samo bijeli ili ružičasti, dok crnih ili crvenih nema. Prema sastavu sorata, dijele se na:
•Blanc de blancs (bijelo od bijelog) – proizvedeno od grožđa chardonnaya s voćnim aromama
• Blanc de noirs (bijelo od crnog) – proizvedeno od crnog grožđa sorti pinot crni i pinot meunier s aromama suhog voća, drva i duhana
• Rosé – posebna prerada crnog grožđa kada se njegov „bijeli” sok-mošt pusti da se sljubi sa crnom pokožicom na nekoliko sati i tada dobivamo arome bobičastog voća i na pečeni kruh
Prema sadržaju šećera pjenušava vina se dijele na: brut nature, extra brut, brut, extra dry, dry, demi sec i doux.
Skrenuo je pažnju na razliku između pjenušavih, biser i gaziranih vina, s praktičnim savjetima koje odabrati za posebne prigode, te kako ih stručno otvoriti i poslužiti.
Do prije 50-tak godina pjenušava vina su se pila iz plitkih i širokih čaša, u današnjim visokim čašama pjenušac dulje perla, međutim najbolje ga je piti iz standardne čaše za bijela vina, jer se u njoj najljepše razvijaju mirisi i okusi.
Drugi dio predavanja je bio posvećen pjenušcima kvarnerskog kraja, počev od povijesti proizvodnje u Primorju, koja je prema pričama dijela starosjedilaca vezana uz osvajanje i boravak oficira Napoleonove vojske u ovim krajevima početkom 19. stoljeća, dok drugi izvori upućuju na bakarske brodovlasnike i njihove poslovne konakte s Francuzima, od kojih su preuzeli umijeće i tehologiju proizvodnje pjenušavog vina.
Posebnost tadašnje proizvodnje je bila primjena metode jedne alkoholne fermentacije (tzv. Méthode rurale), koja je zbog složenosti procesa i drugih socio-ekonomskih razloga gotovo u potpunosti napuštena, te zamijenjena suvremenim metodama. Jedini koji i danas njeguje tu metodu je Zlatko Antić iz OPG-a Antić u Praputnjaku, pri proizvodnji tradicionalne Bakarske vodice isključivo od lokalnih i autohtonih sorti.
Pjenušci Primorja poznati kroz povijest bili su:
• Baščanska vodica (1920.-1922.)
• Vrbnička (Vrbenska) vodica (1925.)
• Vinodolska vodica (1928.)
• Bakarska vodica tradicionalna (1935.)
• Bakarska vodica (1960.)
Većina potrošača na prvi spomen imena Bakarska vodica pomisli na popularno „gazirano pjenušavo vino”, koje je od 1960. godine do njenog gašenja 2013. godine, proizvodila riječka vinarska kuća Istravino, a godišnja je proizvodnja iznosila i do 2,6 milijuna boca od 0,75 litara + bočice od 0,187 litara.
Međutim tradicionalna Bakarska vodica iz prve polovice 20. stoljeća se proizvodila prije spomenutom méthodom rurale, svrstavana je u skupinu slatkih pjenušavih vina, te je bila toliko cijenjena, da se u njoj uživalo i na bečkom i engleskom kraljevskom dvoru.
Prije svih navedenih pjenušaca, 1909. godine u Rijeci je djelovala Prima Fabbrica Fiumana di Champagne u kojoj se francuskom metodom proizvodio pjenušac Marca speciale SANS SOUCI.
Danas se na prostoru Primorsko-goranske županije pjenušac proizvodi u desetak vinarija, a postoji i proizvodnja biser vina, što je manje zatupljeno u Hrvatskoj.
Prema podacima hrvatskog Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo iz 2017. godine, od pristupanja Hrvatske u EU, promet pjenušavih vina zabilježio je rast od 166%. Ono što je posebno zanimljivo, iako u ukupnom prometu mirnih vina Primorsko-goranska županija bitno zaostaje u odnosu na pojedine druge županije, u udjelu pjenušavih vina je na visokom trećem mjestu.
Dodatna posebnost Kvarnera je, da raspolaže s najvećim brojem autohtonih vinskih sorti u Hrvatskoj, koje se redovito koriste u današnjoj proizvodnji vina. Neke od tih sorti su: jarbola, žlahtina, sansigot (sušćan), trojišćina, gegić, kamenina, debejan, brajdica, sušić, te belica (mejsko belo, brajkovac, divjaka) o kojoj će 2022. godine, u uglednoj publikaciji Food tehnology and biotechnology, biti objavljen znanstveni rad u istraživanjima kojega je sudjelovao i gost-predavač Tomislav Pavlešić, koji je posebno ponosan na takvo priznanje kastavskoj belici.
Ovo lijepo i edukativno druženje je upriličeno u konobi redovito nagrađivanog kastavskog vinara Dejana Rubeše, čiji pjenušac Plovanić od sorte belica smo također imali priliku kušati, a degustacija kvarnerskih pjenušaca je bila skladno popraćena slanim i slatkim zalogajima chefa Vinka Frlana iz Stancije Kovačići.
Tekst: Sanja Krmpotić
